Thursday, September 17, 2015

INTEGRIDADE NO KOMITMENTU NU’UDAR MODALIDADE PRINSIPAL LIDER IDA NE’EBÉ DIAK


Timor Leste Nu’udar Rai ida ne’ebé nakonu ho história no sofrimentu, ikus mai konkista nia mehi nu’udar nasaun ida iha planeta mundu ida ne’e, hodi hanaran nia an “REPUBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR – LESTE”. Importante tebes ba ita hotu nu’udar sidadaun Timor-oan reflete ba ita nia história hodi konñese ita nia an nu’udar Timor – Oan ida lolos ne’ebé iha spritu hadomi ba Rai (Patriotismu), liu hosi matenek ne’ebé ita horik tinan barak iha mundu akadémiku, ba priense ita nasaun ne’ebé ita hadomi ho hanoin murak sira ne’ebé bele fó kontribuisaun pozitiva hodi sunu lilin oan ida lakan iha nakukun ne’ebé dadaun ne’e sai nu’udar obstakulu ba ita Timor Oan hot-hotu, mak Dezenvolvimentu Nasaun Timor – Leste.

Ita nia História sai nu’udar memoria ne’ebé halo ita úniku iha rejiaun sudeste Aziatíku, ho lisan no toman ne’ébe sai nu’udar riku no soin ne’ebé ezije atu soi iha loron ohin, nune’e Mai ita hanoin ita nia história, fortifika ita nia murak matenek ita ida-idak nu’udar sidadaun, hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu rai Timor – Leste ne’ebé ita horik ba, ho ita nia fuan ho laran, ba utiliza ita nia integridade no Komitmentu matenek nia nu’udar modalidade úniku ba Hatan lia-fuan nu’udar naha ne’ebé hakerek iha planu stratéjiku Dezenvolvimentu Nacional 2011 – 2030.

Nasaun REPÚBLICA DEMOCRTÁTICA DE TIMOR – LESTE, Hatu’ur nia an hanesan Rai ida ne’ebé tuir mito principal tolu ne’ebé oras ne’e dadaun, ita sidadaun Timor Oan Hotu labele haluha; mak hanesan Rai Timor Lorosa’e Mai hosi Avó lafaek ida, iha tali ida ne’ebé tutan lalehan no Rai, no iha Koru Austronesin no naun Austronesia.
Hanesan Timor Oan presijo iha sentimentu ne’ebé klean katak ita husik ita nia maluk barak nu’udar sakrifisiu ba Rai Timor Lorosa’e nia mehi, ne’ebé Merese mai ita Atu sai nasaun ida ne’ebé independenti, sentimentu sira ne’e maka husu ita hotu nia obrigasaun katak ohin hau mesak, maibe lamesak iha Timor-leste.

Rai Ne’ebé ita hari’I hamosu forma regulamentu legal, atu bele regulariza ita hotu, nu’udar orden, ba organiza no jere ita nia kapital oi-oin, ne’ebé mai hosi Rekursu ka matenek ne’ebé ita iha, maibe realidade sai hatudu tiha dadauk, katak ita ema nunka bele sente ba buat ki’ik oan ne’ebé iha valor as ba dezenvolve ita nia nasaun, liu hosi ita nia integridade nu’udar lider ida iha Fatin ne’ebé ita horik hodi fó hanoin bebeik ba ita nia subordinadu sira hodi konkretiza tan dala ida ba libertasaun povu hosi kiak no mukit.
 
Integridade iha signifikadu ne’ebé iha relasaun ba Asaun no valor, tamba ne’e integridade lider ida nia sai nu’udar buat ne’ebé konstante, integridade presija sai nu’udar modalidade ne’ebé iha individu ida ne’ebé hola parte direita iha organizasaun ka Instituisaun, (Liu-liu Funsionario no Ajente Administrasaun Publika sira), tamba la ho integridade mak organizasaun lebele to’o iha ninia 
vizaun no misaun.
 
Iha Timor - Leste, tuir Rezolusaun Nú 8/2004, loron 16 Fulan Junñu, ne’ebé aprova Estatu funsaun públika nian, hatu’ur kedas ona lalaok ka objetivu prinsipal mak hanesan tuir mai ne’e; Hari’i administrasaun ida hodi servi ba nasaun, lahali’is ba se deit, lao lais-mamar no efetivu, Define Kuadru legal ba halo jestaun no emprega rekursu humanu funsionalizmu públiku sira nia, hatu’ur regra ba promove valor sira mak hanesan, Integridade, merítu, exelensia ba hala’o knar ida-idak nia, no define direitu no obrigasaun oi-oin funsionariu sira nia.

Iha Kontekstu ida ne’e husu ita hotu karik nu’udar Timor – Oan ne’ebé iha domin ba rai, atu bele banati hodi hala’o kna’ar ho lolos no momos, maibe buat hotu sai nu’udar lia fuan lerek deit iha lider sira nia oin, ne’ebé mak nu’udar servidor ba nasaun ida ne’e hodi hatu’ur nia an hanesan Funsionariu no Ajente iha Administrasaun Públika, nune’e komitmentu mosu nu’udar shave importante ba susesu servisu ne’ebé obrigatoriamente banati nu’udar funnsionariu ka ajente iha instutisaun estadu nian, fatór importante ida ne’ebé a’at liu ba hetan rezultadu ne’ebé ladiak mak lider ida laiha komitmentu ba banati no lakompriende forma regulamentu ne’ebé sai nu’udar norma lejitmu, iha ne’e sei efeita mos ba hamosu tendesia social hosi funsionariu ka ajente ida ho sira seluk, nune’e kontinua fó impaktu ba servisu públiku.

Nune’e iha sikun ida ne’e indika direita momos katak lider ida presija hola medida ho konsistente (Ka Fiar-an) hosi nia lia fuan no mos hahalok, no iha ne’e integridade sai hanesan karakteristiku, no shave lider ida ne’ebé iha integridade no sei hetan fiar (trust) husi ninia subordinadu sira. Lider ne’ebé iha integridade bele fiar, tamba, “saida deit mak sai nu’udar nia lia fuan mak sai nu’udar ninia asaun mos”.
Ho nune’e wainhira atu to’o iha kulminasaun ida ne’e presija iha servisu maka’as ho modalidade integridade lider nia, iha ne’ebé lider ida presija tau hamutuk hotu rekursu ka hanoin matenek nia iha ninia an rasik, atu bele sai hanesan unidade ida ne’e iha relasaun ba malu, potensialidade sira ne’e mak hanesan kognitivu, afectivu no mos pisikomotoriku.

Lider ida nia ejizensia mak presija iha kapasidade ba halo Planu, organiza, halo servisu, monitorizasaun ba rekursu hot-hotu, atu bele to’o iha objetivu instituisaun nia ho efisiente, efetivu no produtivu. Iha ne’e mak politika no planu asaun reflete duni forma regulamentu legal ne’ebé aprova, (Rez. Nú 8/2004, loron 16 fulan Junnu, Estatutu komisaun funsaun publika) no Konstituisaun da Repúlica Democrática de Timor-Leste, (Art. 137 Prinsipiu Jeral Administrasaun Publika Nian).

Iha Dezenvolvimentu Ciencia no Teknolojia, jestor laos deit ejize ninia kapasidade iha planu, organiza, servisu diak, motivasaun no monitoriza no avaliasaun ba rekursu Humanu hodi to’o iha objetivu instituisaun nian, maibe mos ejize atu iha kapasidade foun iha sekulu ida ne’e, mak hanesan Permite, Facilita, consultasaun, Kolaborasaun, mentor no suportasaun ka iha lian Inglêsh “Enabling, Facilitating, consulting, collaborating, mentoring and Supporting”

Haree ba situasaun kontemporaneu lideransa nia, ohin loron iha Timor- Leste, iha ida, rua ka tolu mak ohin loron sai nu’udar mata dalan ba Hanorin sentidu hadomi ba rai, maibe ha’at, Lima no ne’en, sente nakonu ho hanoin no ambisiouzu ba goza nia vida liu hosi hahalok ida ne’ebé la merese ba nia atu halo, Instituisaun indepedenti ne’ebé iha ita nia Rain, labele halo buat ba kombate hahalok sira ne’e, tamba dala ruma barak tauk, no balun dei’t mak hakarak maibe ho laran sor-sorin deit, pergunta mosu “bainhira??”
Hanoin barak mosu, no koalia barak lor-loron sai nu’udar kultura ba servidor  iha instuisaun estadu nu’udar lider ida, loron ohin koalia ho hamnasa, aban haluha buat barak no lori buat seluk sai nu’udar planu ida ne’ebé la reflete ba konseitu ne’ebé iha ona.

Lia fuan kritika Konstrutiva mai ho ninia solusaun, maibe situasaun temin iha leten, hetan kontra ho titulu licenciadu, mestradu, no chefia, iha ne’e saida mak mosu; “Buka maneira oi-oin, tamba prezensa kritika konstrutiva mai ho nia solusaun, ameansa ba pozisaun licenciadu no Mestradu”, ita nunka hanoin saida mak bele halo ba nasaun ida ne’e, maibe buka maneira oi-oin hodi haknaok murak estadu nia ba interese privadu, lia mak husuk ida mosu, nune’e: integridade Lideransa mestradu ka licenciadu ne’e iha ne’ebé ona?, hatan ba ida ne’e, hakarak utiliza ninia nervozu hodi hatudu karakteristiku presaun nian, atu nune’e ema bele tauk, tamba avaliasaun desempenha. Karateristiku sira sempre mosu bebeik no bebeik maibe ida ne’ebé sai nain ba karakteristiku ida sente katak, “iha ne’e hau mesak dei’t”. lia fuan sua execlecia Primeiro Ministro hakatak nune’e; iha retratu apresentasaun programa 100 governu konstitusional ba dala ne’en, hakatak nune’e Ami servisu ho rigor no responsabilidade, no ami hala’o servisu ho forma ne’ebé efisiente no efetivu liu tan hodi fó prestasaun servisu ba sira ne’ebe ami servi, sidadaun Timor-oan hotu.

Lia fuan Demokrasia hanesan ida ne’ebé importante, iha ne’ebé sai nudar termu vocabulariu ema politiku nain sira, iha ne’ebé ninia konseitu ne’e importante teb-tebes ba ema nu’udar humanu iha sociedade ida nia laran, maibe laiha buat ida mak bele sai hanesan sasin ba konseitu demokrasia iha Timor - Leste, li-liu servidor  sira ne’ebé mak iha administrasaun públika,  iha ne’e kestiona mos integridade iha aplikasaun mundu demokrasia, se hanoin katak lia fuan sai nu’udar instrumentu ida ne’ebé bele funsiona, mak bele sente saida mak instrumentu komunikasaun, iha ne’e integridade no komitmentu mak sai sasin ba funsionamentu no kontribui ba efisiente no efikase nu’udar ezijensia regulamentu ne’ebé hatu’ur nanis.

Claudio Marques Cabral Halerik;
“Timor………….. Lorosa’e,  
O NIA murak matenek mak ami ohin loron nian,
O HATUDU o nia firmeza ba defende o nia soberania,
O HISIK hotu o nia kosar ba sosa o nia liberdade, Susar no Terus tebes ………
hau lahatene
atu halo saida ba ita bo’ot,
O Nia firmeza mak nu’udar SASADIK ida
Iha nia kotuk nu’udar MOTIVADOR,
Iha sorin klaran nu’udar SUPORTADOR no
Iha hau nia oin nu’udar MATA - DALAN”

Claudio “Thelu” Marques Cabral

Nú. Telf: +670 77650882























Monday, September 14, 2015

TIMOR HAU NIA RAIN MAK HAU HADOMI



TIMOR HAU NIA RAIN MAK HAU HADOMI

Situasaun Rai laran, konvida hanoin ema nian nu’udar nain ba Rai ida ne’e, oinsa atu hola parte iha Rai ida ne’ebé ita hotu hadomi teb-tebes hodi deside ninia Independensia liu hosi fakar ran, hodi to’o ba esperansa ne’ebé ita hotu hein. Mehi Jerasaun Foun Nu’udar Sidadaun Ida, Mak Hakarak Lao Tuir Espiritu Nasioalimu no Patriotismu, ne’ebé husik hela Nu’udar Historia ida, maibe iha Independensia nia laran barak diskute Maka’as kona ba konseitu Demokrasia, balun koalia kona ba Justisa Social, Balun koalia kona ba Prestasaun Servisu, no seluk tan. Kritika sira ne’ebé mosu Nu’udar dalan hafanun bebeik Rin Nasaun ninian ne’ebe ita sosa liu hosi luta ne’ebe naruk.

Hakarak hateten katak “Mate ka Moris ukun Rasik An” Nu’udar Prinsipiu Ne’ebé Esensial teb tebes ba ema Timor oan Hot-hotu Atu tane Ass, tamba liu hosi ne’e mak ita konkretiza ita nia mehi, hodi moris iha demokrasia ho soberania independenti. Iha ne’e ita hot-hotu Moris iha liberdade nia laran, tuir demokrasia Ne’ebe mak sai nu’udar mata dalan hodi garantia sidadaun hot-hotu ninia moris diak. Prosesu hahu lao, povu komesa konnese didiak orgaun ne’ebé nu’udar rin ba Nasaun ida ne’e, No mos Tendesia Social Komesa Dezafia Hodi karateriza Situasaun balun sai hanesan Instrumentu politika, iha ne’e Hamosu hanoin ida katak ita haluha tiha lisan no toman rai ida ne’e nia ne’eb’e hakatak mai ita tomak, katak ita mesak Hun ida, Abut Ida, Mesak Timor oan deit, hodi Avo lafaek sai Nu’udar Simbulu rai ida ne’e Nian.

Haree Rai ne’e Nia Modelu, iha Kbi’it ida mak hamosu rai ne’e, ita nia bei-ala hatutan lia sira ne’e nu’udar ita nia Avo ida, depois tuir mai sai tiha ita nia simbulu ba lisan no toman iha rai ida ne’e, nune’e ho ninia  furak iha tempu loron matan komesa hisik ninia Roman, Timor oan etapa tuir mai kontinua defende ninia riku soin hakarak hari’i nasaun ida, rezultadu konkretiza. “Saida Mak Presija Duni???? Sidadun ida-idak Duni ninia Presija Individual, Nu’udar Alvu ba Konkretiza Nia mehi Individual, Hodi haluha tiha katak Lori Ema ida, hamutuk ema barak ba konkretiza mehi ba Interese Nacional.” Riku no Soin Ne’ebe Sai Nu’udar Ambisaun Individual Ninian Buras Ba Bebeik, hodi haluha tiha Lisan No Toman Rai ida ne’e Nian, Mes-Mesak maun Alin, Feton nina nan Nian hosi Kaut ida Deit.

“Timor O Nia Modelu Lafaek Hanorin hau, Atu siak no hadomi Hau nia Ema.....
Fó Aten Brani ba Ema barak Sai Aswaín Ba Rai ida Ne’e
Lao Tuir prosesu Kosmolojia Rai Timor Lorosa’e Nian
Hau presija naroman ida Atu hisik Nia Roman ba Modelu Lafaek ne’e.....
O Nia Domin Tomak Mak Ami Timor Oan Hotu Nia Moris.....”

Defende  Moris Foun ida iha O Nia Ema Sira nia Klaran, barak Sai Oan Kiak, Sai Restu ba Deskendesia Familia Ida Nia, Iha Duni Hakarak atu hakat ba Oin, prosesu ne’ebe lao liu dekora ho dalan Ne’ebé naruk.

Timor Hakatak ba O nia Emar Katak Rin ha’at nasaun Nian, Lori Ran no Ruin Mak Hametin, hodi Hatu’ur Pozisaun Nu’udar Nasaun Independenti, Dehan Tan Dala ida Mai Ami “Hau Mak Timor” Hodi Hananu “Timor Hau Nia Rai”
“Timor ne’e hau Nia Rain
Hau la Entrega Ba Ema Seluk
Maske Rai Ki’ik, Maibe bele hamri’ik iha Mundu Nia le’et Hanesan nasaun ida.
Husik ba Hau Hakarak Haree Ikan sira nani sira nia Tasi Rasik
Maske Sira Ho hahan naton Deit ba Moris
Husik Ba hau Hakarak haree
Manu fuik sira hananu ho kontenti
Maske sira Moris Deit iha Ai-laran Tuan
Husik Ba hau hakarak Haree
Ai-leba oan Sira Moris ho hakmatek
Maske sira moris Deit iha Loron laran
Husik ba Rain nain sira
Mak Horon Rasik
Rai lafaek Ne’e nia Isin Morin”

“Konseitu Familia; Aman, Inan no Oan,  Nu’udar  Mata Dalan ;”Frente Armada, Frente Diplomatiku, no Frente Klandestina; Konkretiza Prezidente Republika, Tribunal, Governu no parlamentu  Nacional ”  [Nasaun Timor Leste]
 

Claudio Marques Cabral, L.Ed
+670 77650882
E-mail: claudio_marquescabral@yahoo.com

https://lh3.googleusercontent.com/-mNrMFd-4Exo/VM8tGskhLZI/AAAAAAAAABg/XgJsHD99_oo/w506-h351/Claudio%2BSTL%2BNEWS.jpg

TIMOR HAU NIA RAIN : MAK HAU



 
TIMOR HAU NIA RAIN : MAK HAU  

Timor, O nia riku no soin
Maka hau nia riku soin
Timor o nia lisan no toman
Mak hau nia lisan no toman
Timor, o haraik mai hau lorosa’e rai-Klaran no loromonu
Timor, o nia sikun tolu ne’e ne’e hakatak Domin
Nu’udar Aman ida, inan ida, no oan ida Mak Timor – oan

Timor, o nia matenek
Mak hau nia isin, Neon no klamar
Timor o nia hanoin mak hau nia hanoin ba hatene
Hau nia tasi, hau nia rain, hau nia lalehan
Timot, o nia tasi Hanorin hau matenek laloran, balada tasi
Fatuk ahu ruin no nia rai henek mutin be kabeer
Timor, o nia rain hanorin ba hatene hau nia ai horis, hau nia fatuk, hau kdadalak

Timor, o nia lalehan hanorin hau ba hatene, hau nia fitun nia sikun nu’uda hau nia liman
Hau nia fulan nu’udar hau nia kaebauk, hau nia loron nu’udar hau nia belak tuir hau nia lisan no toman o horik.
Timor, o nia lalatak mak hau nia isin lolon, ne’ebe hakatak tuir lisan
Rai ne’e nia,
Mak hau nia bei-ala nia tatolin katak rai ne’e mai hosi avo lafaek ida,
Iha talin ida tutan lalehan ho rai no iha koru polinesia no Melanesia husi lian be oi-oin.

Claudio  THELU Marques Cabral
Hau Nia Rain, Hau Nia Lisan, Hau nia Toman, hau Nia Identidade

NEGARAKU ADALAH SIAPAKAH DIRIKU
Aku Adalah Timor Leste negaraku
Timor Leste Kekayaanmu adalah diriku
Timor Leste tradisiMu adala diriku
Timor Leste Engkau Memberiku, Kekayaan Timur-timur, Timur tengah dan Timur Barat
Timor leste Engkau Meberiku Arti dari Ketiga sudut Pandangan dengan Cinta kasih yang mengadung arti satu bapa, satu  ibu, satu bangsa dan satu warganegara yang mengandung arti Warga Negara Timor Leste

Timor, intelektualitasmu bermakna bagi raga, rasa dan jiwaku
Timor pandangan anda adalah pikiranku dalam mengetahui, lautku, bumiku, dan langitku
Timor lautmu membinbingku dengan ombak pengetahuan, Binatang lautku, batu karangku dan pasir putihku yang begitu indah
Timor, Bumimu membimbingku dengan pengetahuan alam untuk mengetahui hutanku, batuku dan rintikan air yang mengalir

Timor, Langitmu membimbingku dalam mengetahui,
Sudut bintang lima yang memberiku arti jari tanganku sendiri,
Bulan memberikan arti instrument kaebauk yang digunakan dalam tradisiku dan
Matahari memberika arti instrument Belak yang digunakan dalam Tradisiku, yang diberikan oleh bumiku tercinta Timor-Leste

Timor, bayanganmu adalah Diriku sendiri yang memberikan arti menurut tradisi yang bermakna
Bahwa Bumi timor leste berasal dari seekor buaya, ada sebuah tali yang menghubungkan langit dan bumi, dan ada ras polinesi dan Melanesia dilihat dari berbagai macam bahasa yang digunakan.

Claudio THELU Marques Cabral
Negarku, Tradisiku, kondisiku, adalah identitasku
Hau Nia Rain, Hau Nia Lisan, Hau nia Toman, hau Nia Identidade




TIMOR LESTE, IS WHO I AM

Timor Leste my beloved Country is My personality
Timor Leste Wealth is me
Timor Leste’s tradition is me
Timor Leste……,  You Gave, the Wealth from eastern, middle and Western
Timor Leste……,  You Gave The meaning of the third angle of view with a love
that means one father, one mother, one nation and one citizen implies Timorese citizen

Timor leste ,…….. Advising the meaningful view of nature in exercising the intellectuality of my sense and my soul and my Body
Timor Leste ………. your view of mind is my view in knowing, my sea and my land,
Timor Leste,….your waves advising my personality with the waves of knowledge, my sea animals, my rock and my white sand which is so beautiful
Timor leste,….. you led me to the knowledge of your soil to determine the nature, my rock and flowing water

Timor Leste……
Your heavens led me to know,
Five-star corner that gave me the sense of my own fingers,
Month gives meaning KAEBAUK the instrument used in My Tradition and
The sun gives meaning BELAK instrument used in my tradition, Which is continuously given by my beloved Land East Timor

Timor Leste, your shadow is my personality, what gives meaning according to the meaningful of Timor Earth’s tradition that it comes from a crocodile, there is a rope that connects heaven and earth, and there are races Polynesia and Melanesia seen from a variety of languages ​​used
Top of Form


Claudio THELU Marques Cabral
My Nation, my Tradition, my condition, my identity



TIMOR LESTE, É QUEM EU SOU

Timor Leste é o meu amado País, Minha personalidade
Timor Leste riqueza é me
Tradição de Timor-Leste é me
Timor Leste ......, você deu, a riqueza do leste, médio e ocidental
Timor Leste ......, lhe deu o significado do terceiro ângulo de visão com um amor
que significa um pai, uma mãe, uma nação e um cidadão implica timorense

Timor Leste, ...... .. Assessoria a visão significativa da natureza no exercício da intelectualidade do meu bom senso e minha alma e meu corpo
Timor Leste .......... sua visão da mente é a minha opinião em saber, meu mar e minha terra,
Timor Leste, ... .seu ondas aconselhando minha personalidade com as ondas de conhecimento, meus animais marinhos, minha rocha ea minha areia branca que é tão bonito
Timor Leste, ... .. você me levou ao conhecimento de seu solo para determinar a natureza, a minha rocha ea água fluindo

Timor Leste ......
Os teus céus levou-me a conhecer,
Cinco estrelas de canto que me deu a sensação de meus próprios dedos,
Mês dá sentido KAEBAUK o instrumento utilizado na Minha Tradição e
O sol dá sentido BELAK instrumento usado na minha tradição, que é continuamente dado por minha amada terra Timor Leste

Timor Leste, sua sombra é a minha personalidade, o que dá sentido de acordo com o sentido da tradição de Timor-Terra que se trata de um crocodilo, há uma corda que liga o céu ea terra, e há corridas Polinésia e Melanésia visto a partir de uma variedade de idiomas usava


Claudio Marques Cabral THELU
Minha nação, minha tradição, a minha condição, minha identidade